Gost
Gost
|
 Naslov: Prica o 7 svjetskih cuda  Uto Maj 29, 2007 8:13 pm |
|
|
"Vreme prkosi svemu, a piramide prkose vremenu"Ovako kaze jedna arapska poslovica,a stvarnost je potvrdjuje:od sedam
svjetskih cuda antickog doba jedino su piramide (Keopsova, Kefrenova i
Mikerinosova) prezivele vijekove i danas ponosno svjedoce o velikom graditeljskom
umijecu covjeka iz stare ere. Da li znate koje su gradjevine, pored grobnica
faraona, jos u doba nove ere dobile epitet svjetskog cuda, zasto i sta
se sa njima dogodilo?
Pretpostavka je da je prvi popis svjetskih cuda napravio izmedju
150. i 120. godine p.n.e. grcki pjesnik Antipatros iz grada Sidona. Da
li ih je sam vidio ili je samo cuo o njima, da li je u to vriieme postojalo
jos gradjevina koje su zavrjedjivale da se nadju na ovome spisku, nije
nam poznato. Zato cemo govoriti samo o onima zabiljezenim a to su:
ZIDINE
BABILONA - izgradjene oko 600. godine p.n.e na prostoru danasnjeg
Iraka. Dao ih je sagraditi cuveni kralj Nabukodonosor. Zidine su izgradjene
od cigle, a bile su visoke oko 110 metara. Danas su one samo rusevine.
ZEVSOVA
STATUA u grckom gradu Olimpija svojom visinom (12 metara) i lepotom
zavrijedila je naziv cudo. Izradio ju je Fifije, znameniti umetnik antickog
doba, a ova skluptura mu je bila i posljednje delo u zivotu. Iako od nje,
vec odavno, nema nikakvog traga ostalo je svedocenje da je statua bila
"odevena" u zlato, a da su joj ruke i lice bili nacinjeni od slonove kosti.
HRAM
BOGINJE ARTEMIDE, svetiste grcke boginje lova bio je ukras grada Efesa
u Maloj Aziji.Krov su mu podupirali veliki kameni stubovi, visoki po 20
metara.U ovome hramu cuvana su najdragocijenija djela grcke umjetnosti.On
je zauzimao povrsinu cetiri puta vecu od atinskog Partenona cijim se rusevinama
i danas dive mnogi posjetioci koji ne mogu boravak u Grckoj zamisliti
bez posjete ovom velicanstvenom spomeniku.Ovaj spomenik je rusen u nekoliko
navrata, a 260.godine p.n.e. su ga,napokon,potpuno unistili u svom osvajackom
pohodu.Njegovi ostaci su definitivno nestali u mocvarnom zemljistu u kome
je bio i sagradjen.
MAUZOLEJ
(GROBNICA) U HALIKARNASU, u Maloj Aziji (u persijskoj
provinciji Karija) podignut je za vladavine kneza Mauzola,
koji je umro 353. godine pre nove ere. Ova gradjevina
je bila tako izvanredna i tako raskosna, da danas
svaku monumentalnu grobnicu nazivamo njenim imenom "mauzolejom". Nazalost, ni ove gradjevine nema vise.
Unistili su je vitezovi reda Svetog Ivana u 14. veku
upotrebivsi je kao kamenolom za gradnju svoje tvrdjave.
KOLOS
BA RODOSU, je bronzana statua Heliosa,
boga Sunca. Ova statua, visoka
oko 45. metara, radjena je oko
12 godina. Na svom mestu (na ulazu u luku) stajala
je pedeset godina, a onda ju je uzdrmao i srusio
zemljotres. Skoro tristo godina kasnije ostatke je
kupio jedan trgovac koji ih je natovario na 900 kamila, a onda za svoje potrebe i istopio.
FAROSKI
SVJETIONIK, poceo je da se gradi oko 283.godine
pre nove ere, na ostrvu Farosu, kod
egipatske obale. Kako ne postoje ostaci ove gradjevine,
samo se prepostavlja da je, iznad osnove,
bio visok gotovo 200 metara. Na vrhu je gorela
vatra prema kojoj su se upravljali brodovi na ulasku u luku.
Legenda kaze da je grci arhitekta Sostrat izgradio ovaj veliki
toranj na temeljima od stakla. Godine 1735. nestao je definitivno nakon strasnog potresa koji je uzdrmao
ostrvo.
PIRAMIDE
GIZEHA, u Egiptu podignute su pre nekih 4500
godina kao grobnice faraonima i njihovim porodicama. O
nacinu kako su gradjene, koliko je izgradnja trajala
i koliko je ljudi u tome ucestvovalo nema tacnih podataka.
Nama su ostale samo pretpostavke i nagadjanja. Po
jednom izvestaju koji nam je ostavio Herodot,"otac istorije"
kako ga nazivaju, a koji je on napravio
po pricama koje je cuo na svojim putovanjima gradnja Keopsove piramide
je trajala oko 20 godina, a pripreme za gradnju cak
10 godina. Po njemu, u ovom
poduhvatu je ucestvovalo oko 100 000 radnika, a utroseno
je preko dva miliona kamenih blokova. Gradili su
je robovi i pri tome bili izlozeni velikim patnjama i maltretiranjima
nadglednika radova. Paul Ripper, istrazivac, koji se dugo vremena bavio
iskljucivo piramidama misli da su Herodotovi podaci o vremenu nastajanja
i broju radnika preterani i misli da su ljudi, koji
su je gradili bili sretni i pocastvovani sto mogu ucestvovati u takvom
projektu. Kako god da je bilo piramide su jedino
gradjevinsko cudo stare ere koje jos i danas prkose vremenu i koje ce
na svom mestu ostati jos dugo iza nas.
|
|
